Većina lijekova za smirenje, poznatih i kao anksiolitici, trankilizeri (“smirilice”), sedativi, hipnotici (“oni” za spavanje) spadaju u grupu pod nazivom benzodiazepini. Važni su u psihijatriji jer svojim smirujućim i opuštajućim djelovanjem na centralni nervni sistem ublažavaju tjeskobu, zabrinutost, uznemirenost, napetost i nesanicu. uglavnom efikasno umanjuju doživljaj stresa, a u višim dozama uspavljuju. Često se koriste kod poremećaja kao što su generalizovani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulsivni poremećaj, panični poremećaj ili fobični poremećaj. U apotekama ih ima različitih po jačini i brzini djelovanja - diazepam, alprazolam, lorazepam, oksazepam, klonazepam, bromazepam i drugi.
Ipak!!! Veoma su važne, mjere predostrožnosti, koje uključuju :
Mnogi pacijenti ne poštuju ove preporuke, a i mnogi ljekari se ne pridržavaju pravila o vremenski ograničenom propisivanju benzodiazepina i izdaju recepte za takve lijekove nekoliko godina bez prekida istom pacijentu iako postoje bolje mogućnosti dugoročnog liječenja neurotskih poremećaja.
Zbog razvijanja postepene tolerancije na lijek, nakon nekoliko sedmica efikasnost benzodiazepina slabi, pa su za isti efekat potrebne više doze. Poslije više mjeseci terapije benzodiazepinom, mnogi pacijenti koji pate od nesanice primijetiće da im lijek ni u povećanoj dozi nije dovoljan za uspavljivanje ili osjećaj spokoja. Nerijetko se povećavanjem dostigne doza od “šake tableta” što povećava neželjena dejstva lijekova u vidu dekoncentrisanosti, tromosti, bezvolje…
Često pominjan pojam je “stvaranje zavisnosti” ali tačnije je da se osoba navikne na hemijsku podršku koju dobija od lijeka u svakodnevici pa je funkcionisanje otežano ili pogoršano ukoliko se propusti jedna ili nekoliko doza lijeka. Moguća je pojava ranijih simptoma zbog kojih je lijek i preporučen i izvjestan nivo apstinencijske krize (nesanica, tjeskoba, uznemirenost, razdražljivost, potištenost, želučane smetnje, mišićni grčevi). Dakle, može biti teško prestati uzimati lijek a sve je teže što se duže uzima. Dobra je vijest da ukoliko postoji odnos povjerenja i dobre saradnje sa stručnim i posvećenim medicinskim profesionalcem ovakva situacija se neće dogoditi. Postepeno ukidanje benzodiazepine i ispravno uvođenje lijekova koji se mogu uzimati dugoročno, uz psihoterapijsku podršku obučenih terapeuta će biti od pomoći za izbjegavanje i apstinecijalne krize ali i ponavljanje simptoma u budućnosti
Grupa lijekova, poznata kao „Z-lijekovi” (zolpidem -Sanval; zaleplon - Sonata; zopiklon, eszopiklon) ima dejstva koja su slična benzodiazepinima. Prvenstveno se propisuju kao sredstvo za spavanje. Smatra se da su sigurniji od benzodiazepina ali se to i dalje raspravlja u medicinskim krugovima, jer povremeno primjena Z lijekova može dati štetne ishodima iste vrste i težine kao i primjena benzodiazepina.
Lijekovi iz grupe antidepresivi mogu biti dugoročno rješenje kada osobama koje pate od anksioznosti nije dovoljna terapija sredstvima za smirenje tokom jednog ili dva mjeseca. Uz to, mnogi koji pate od anksioznosti istovremeno su i depresivni, pa im sredstva za smirenje mogu smetati i nužno je tražiti druge terapijske opcije. Iako naziv ove grupe lijekova sugeriše da su namijenjeni liječenju depresije, antidepresivi imaju širu primjenu. Više antidepresiva (fluoksetin, sertralin, citalopram i escitalopram.paroksetin, maprotilin…) imaju i anksiolitičko djelovanje. Budući da ne izazivaju navikavanje ili zavisnost, mogu se uzimati duže. Međutim, za razliku od benzodiazepina, antidepresivi pretežno ne ostvaruju odmah terapijsko dejstvo. Iz tog razloga je uobičajeno na početku terapije istovremeno primjenjivati obe vrste lijekova i nakon nekoliko sedmica, kad antidepresiv već dostigne terapijsko dejstvo, postepeno smanjivati dozu benzodiazepina koji nije više neophodan. Ipak, i u kasnijem toku liječenja može se povremeno, prema potrebi, uzimati benzodiazepin u posebno stresogenim oklonostima.
Ljekovita sredstva biljnog porijekla koja su smirujućeg djelovanja - Valerijana (Valeriana officinalis), Pasiflora (Pasiflora incarnata), Metvica (Mentha), Gospina trava (Hypericum perforatum) Kava kava (Piper methysticum), uspješno se primjenjuju u slučaju hronične anksioznosti ili nesanice. Bez obzira za koje sredstvo se odlučili, prije njihovog korištenja vrijedi se posavjetovati se s ljekarom kako bi se izbjegle moguće štetne interakcije s lijekovima.
Prijavljeno je više desetina neželjenih dejstava koja su vjerovatno uzrokovana benzodiazepinima i Z -lijekovima, od rijetkih do vrlo čestih te od blagih do teških. Većina je nuspojava je blaga, pod uslovom da se pacijent pridržavao preporuka. Kod nekih pacijenata javljaju se mišićna slabost, glavobolja i želudačne smetnje a zabrinjavajući su oni vezani uz kognitivne probleme (oslabljeno pamćenje, pogoršano rasuđivanje i donošenje odluka, zaboravljanje…) i psihomotorne poteškoće (ravnoteža, koordinacija, otežana vožnja, povrede, prelomi). Benzodiazepini su povezani i s negativnim ishodima u vidu značajno smanjenog kvaliteta života, povećanu ukupnu smrtnost, samoubistvo ili smrt povezanu s predoziranjem.
Oprez!!! Pacijenti uglavnom znaju za svrhu benzodiazepina - smirenje ili uvođenje u san i neće odmah nakon uzimanja takvog lijeka sjesti za upravljač vozila, raditi s motornom testerom ili baviti se nečim što zahtjeva budnost, koncentraciju i koordinaciju pokreta! Ali ako propisana doza nije poštovana nego prekoračena, pacijent može biti pospan i usporen duže nego je predviđao i priželjkivao. Osoba u određeno doba dana ima neku obavezu te krene da je obavi iako djelovanje lijeka nije prošlo i takvo stanje plodno je tlo za greške ili nesreće. Takodje, ako se benzodiazepini kombinuju s alkoholom teško je znati unaprijed kako će organizam reagovati jer jedno drugom pojačavaju djelovanje, međudejstvo ovih sredstava može dovesti i do smrti.
Benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego obrnuto - depresori nervnog sistema pa se kod depresivne osobe a uzima benzodiazepine, mogu pogoršati depresivni simptomi. Problem za depresivne osobe koje uzimaju i sredstva za smirenje uz antidepresive ili kao jedinu terapiju je vjerovatna pojava izražene potištenosti. Takva pogrešna terapija česta je kod samoliječenja, a nekad i neispravno postavljene dijagnoze. Mnogim je osobama lakše priznati da su pod stresom, uznemireni i napeti nego da su depresivni pa su manje voljni uzimati antidepresive i uzimaju sredstva za smirenje, iako im ne trebaju ili će im štetiti. Benzodiazepini su prihvatljivi samo ako pacijent ima mješoviti depresivno-anksiozni poremećaj, ali ni u tom se slučaju sredstva za smirenje ne smiju uzimati dugotrajno bez prekida.
Kod starijih osoba benzodiazepini se prečesto koriste za liječenje anksioznih stanja. Ispravno je preporučiti one lijekove koji imaju kraće dejstvo i duplo niže doze nego kod mlađih da ne bi izazvale toksični učinak a takodje, nije proporučljiva duža upotreba. Komplikacije duže upotrebe kod starijih su dijelom slične ali imaju svoje specifičnisti: dnevna pospanost, smušenost , otežano kretanje i padovi, povrede, depresija, neočekivane reakcije, povećanje zaboravnosti, otežano disanje te takođe zloupotreba, ovisnost, apstinencijalni sindrom. Lijek diazepam (Bensedin, Apaurin) se sporo inaktivira u organizmu i može se nakupljati, u dozi već od 2,5 mg može uzrokovati značajno oštećenje pamćenja, smanjenje pokretljivosti i pospanost kod starijih osoba. Stoga su za starije pogodni benzodiazepini s kraćim vremenom zadržavanja u organizmu (lorazepam - Loram, Lorazepam HF, Lorsilan, oksazepam - Praxiten 15, bromazepam Lexilium. Lexaurin). Za panični poremećaj s jakom strepnjom, preporuka je alprazolam (Xanax, Ksalol, Helex) 0,25 mg tri puta dnevno. Klonazepam je jednako efikasan ali ima duži poluživot pa se kod starijih dozira npr. 0,25 mg klonazepama dva puta na dan.
Oksazepam (Praxiten 15) se smatra lijekom izbora kod starijih osoba za anksioznost.
Benzodiazepini imaju osrednji učinak na nervozu i nemir povezanu s demencijom, no mogu uzrokovati pospanost, smušenost i otežano kretanje te neočekivanu naprasitost i uznemirenost.
Lijekovi iz grupe antipsihotika su djelotvorniji - haloperidol (Haldol), promazin (Prazine), olanzapin (Treana, Zalasta) risperidon (Torendo, Riset, Rissar), kvetiapin (Kvetinax, Kvelux); u dozama koje su značajno manje od onih koje se primjenjuju kod psihotičnih oboljenja.
U tekstu je korišteno više dijelova članka - Dobre i loše strane lijekova za smirenje - Ozren Podnar, prof., koji je objavljen 01.10.2012.god. kao I članka What Are Benzodiazepines and Z-drugs? - The Alliance for Benzodiazepine Best Practices (benzoreform.org)