Stres

Da li smo svi pod stesom i zašto je to tako?

STRES ! Toliko upotrebljavana riječ! Sam naslov „STRES“ će izazvati pažnju većine ljudi koji će na neki način tražiti gotova rješenja kako prevazići isti.

Kao da su zaboravili da je priroda stresu, odnosno reakcijama u organizmu koje se tom prilikom odigravaju, dodijelila veoma važnu ulogu koja je neophodna za preživljavanje.

Stres je odgovor organizma na zahtjeve koji se pred njega postavljaju. Stres je svaki zahtjev za novim prilagođavanjem koji sredina postavlja organizmu.

Stres je život, a život ne daje gotova rješenja i svako ponašanje je sa svrhom!

Čovjek današnjice reaguje na opasnost kao i pećinski čovjek. Međutim, događanja koja su prijetila pećinskom čovjeku i čovjeku današnjice nisu ista.

Čovjek današnjice se nervira oko gužve u saobraćaju, dugih redova, zahtjevnog šefa, postavljanja ciljeva kako da bude bolji, uspješniji, bogatiji. Stavke koje podrazumijevaju opstanak za savremenog čovjeka su “stavke koje život znače”!

Upravo zbog toga, osujećenje bilo koje od tih stavki čovjek doživljava kao opasnost po njegovu egzistenciju, kao što je nekad davno daleki predak doživljavao napad druge životinje.

Znači, većina stresnih reakcija je rezultat: pripisivanja neadekvatnog značenja i neadekvatnog vrednovanja događaja, kao i otpisivanja svojih sposobnosti adaptacije.

Gdje ljudi griješe kada se nađu u stresnoj situaciji?

Koji su to neproduktivni načini reagovanja?

• Prvo se propusti da se usredsredi pažnja na uzrok stresu. Da li uzrok stresa leži u porodici, na poslu ili negdje drugdje?
• Da li je problem lični ili uključuje i druge ljude?
• Odlaganje rješavanja problema: razmišljanje i vjerovanje da će problem vremenom nestati je neproduktivan način koji ima za ishod da se problem obično uveća i dodatno zakomplikuje.
• Bijeg od problema: bijeg se može manifestovati kroz unošenje ogromnih količina hrane, cigareta i sl. Nekada bijeg od problema može biti optuživanje drugih da su izazvali stres i na taj način se odgovornost prebacuje na druge “drugi su krivi” i na taj način se izbjegava lična odgovornost.
• Briga: briga nije najbolji način za prevazilaženje problema. Mnogo je korisnije konstruktivno razmišljati: sagledati činjenice, potražite alternative, djelovati, nego samo sjediti i brinuti...
• “Peći se na tihoj vatri” – To je ona grupa ljudi koji se uporno samooptužuju i samosažaljevaju misleći da su oni krivi za sve.

Najčešće ljudi reaguju emotivno, ne razmišljajući, sikiraju se umjesto da stupe u akciju . “Naučena bespomocnost”, ljudi su bespomoćni ne samo kada nisu u stanju da realno prevaziđu stres, već i u slučajevima kada su pogrešno vjerovali da je stresna situacija nepremostiva!

Preporuka:

Nismo uvijek u mogućnosti da spriječimo dejstvo uzroka stresa, ali možemo promijeniti svoju reakciju. Ukoliko je uzrok stresa na poslu unaprijedite poslovno ponašanje i komunikaciju. Naučite konstruktivne načine rješavanja konflikta, učite da budete emocionalno inteligentniji, radite na sebi i kontinuirano učite.

Čovjek budućnosti je učesnik u stalnim promjenama, otvoren za kontinuirano učenje tokom cijelog života.

Životne krize prihvatati kao izazov i šansu, a ne kao strah i strepnju. Često su krize i problemi prekriveni blagoslov i prekretnica za novi početak. Život je poklon koji treba primiti sa radošću.

Da li ćete na budućnost gledati sa strepnjom ili uzbuđenjem, odlučite sami jer svako je odgovoran za sebe.

Ukoliko imate pitanja, te ako želite za zakažete seansu sa psihologom, na raspolaganju smo