Depresija je klinička bolest u kojoj neprijatne emocije traju nedjeljama ili duže. Nije to samo „loš dan" ili prolazna tuga — radi se o stanju koje zahvata cijelog čovjeka: tijelo, misli i osjećanja. Procjenjuje se da depresijom pati oko 280 miliona ljudi širom svijeta.
Depresija se kod muškaraca dijagnostikuje dvostruko rjeđe nego kod žena. Ali to ne znači da je rjeđa — znači da se rjeđe prepoznaje. Muškarci su naučeni da ne pokazuju slabost, pa depresiju često nose drugačije: kroz razdražljivost, povlačenje, prekomjerni rad ili rizično ponašanje.
Depresija se kod žena dijagnostikuje dvostruko češće nego kod muškaraca. Hormonalne promjene tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće, postporođajnog perioda i menopauze direktno utiču na raspoloženje. Saznajte šta su postporođajna depresija i PMDD.
Depresija nije bolest odraslih. Najmanje 5% adolescenata pati od ovog poremećaja, a tokom pandemije COVID-19 stope su se udvostručile. Kod djece i adolescenata depresija često ne izgleda kao klasična tuga — javlja se kroz razdražljivost, fizičke tegobe i povlačenje.
Depresija rijetko dolazi sama. Često se isprepliće sa anksioznošću, srčanim oboljenjima, gojaznošću, dijabetesom i hroničnim bolovima. Kombinacija sa alkoholom je naročito opasna, a najozbiljnija komplikacija je suicid — više od 90% osoba koje izvrše samoubistvo imale su psihičku bolest.
Jedna od najčešćih prepreka traženju pomoći je strah od nepoznatog. Šta će se desiti kad dođem kod psihijatra? Za razliku od dijabetesa, depresija se ne dijagnostikuje krvnom analizom — postavlja se na osnovu razgovora i procjene simptoma. Prvi pregled traje 45 minuta do sat vremena.