Kratki tekstovi
Šta je depresija i kako je prepoznati?
Depresija nije samo „loš dan" ni prolazna tuga. Riječ je o kliničkom stanju u kojem neprijatne emocije traju nedjeljama ili duže i zahvataju cijelog čovjeka — tijelo, misli i osjećanja. Procjenjuje se da od depresije pati oko 280 miliona ljudi širom svijeta, a vjerovatno je mnogo više onih koji se nikada nisu javili ili nisu prepoznati.
Panični napad ili opasnost koja traje
Panični napad je jedno od najintenzivnijih psihofizičkih iskustava koje čovjek može doživjeti. Za onoga ko kroz njega prolazi, to je trenutak čistog užasa i neposredne životne opasnosti. Za posmatrača sa strane, on najčešće ostaje potpuno nevidljiv – tiha drama iza prividno mirnog lica.
Ankisoznost i kako je prepoznati
Anksiozni poremećaji spadaju među najčešće psihičke poremećaje u svijetu. Pitanje koje se stalno ponavlja je „šta ako" i iščekujete najgore. Prisutan je unutrašnji nemir, napetost mišića, otežano usmjeravanje misli, razdražljivost i nemiran san.
Nesanica ili kada san izmiče
O nesanici govorimo kada teškoće sa snom potraju, kada se teško uspavljujete (ležite budni pola sata, sat i duže), budite više puta tokom noći, ili se budite prerano i ne možete ponovo zaspati.
Trauma - kada prošlost ne prolazi
Nametljiva sjećanja i slike koje se vraćaju kao noćne more te iznenadni „flešbekovi" u kojima se događaj proživljava kao da se dešava ponovo. Stalna napetost, preosjetljivost na zvukove, trzanje na najmanji povod, razdražljivost i otežan san.
Depresija kod žena — specifičnosti koje se često previde
Depresija se kod žena dijagnostikuje dvostruko češće nego kod muškaraca. Hormonalne promjene tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće, postporođajnog perioda i menopauze direktno utiču na raspoloženje. Saznajte šta su postporođajna depresija i PMDD.
Sagorijevanje (burnout) — kada se snaga potroši
Sagorijevanje nije običan umor koji prođe poslije vikenda ili godišnjeg odmora. To je iscrpljenost koju ni san ne nadoknađuje, praćena sve većom distancom prema poslu i obavezama, cinizmom i osjećajem da koliko god ulažete — postižete i vrijedite sve manje. Svjetska zdravstvena organizacija ga u svojoj klasifikaciji prepoznaje kao pojavu povezanu s poslom, nastalu iz hronično lošeg nošenja sa [stresom](stres.php) na radnom mjestu. Prepoznaje se po spoju znakova koji se nakupljaju mjesecima: hronični umor i osjećaj „praznog rezervoara", nesanica, glavobolje i napetost u tijelu, razdražljivost, pad učinka i koncentracije, te gubitak smisla i zadovoljstva u onome što je nekada išlo lako i prijalo. Mnogi to dugo pripisuju vlastitoj slabosti ili lijenosti — a zapravo je riječ o posljedici predugog davanja preko vlastitih granica, često kod najodgovornijih i najpredanijih. Sagorijevanje ne pogađa samo radno mjesto. Sve je prepoznatije i [roditeljsko sagorijevanje](odlazakuroditeljskupenziju.php) — iscrpljenost od neprekidne brige i odgovornosti za druge — kao i [sagorijevanje u dugoj vezi](dugeveze.php), kada prema partneru ostanu još samo umor i bezvoljnost. O samom fenomenu i njegovim fazama pisali smo opširnije u tekstu [„Burnout ili izgaranje"](burnout.php). Granica prema [depresiji](depresija.php) ume biti tanka: ako se iscrpljenost i bezvoljnost prošire na sve oblasti života, a ne samo na posao, moguće je da je riječ o nečemu više od sagorijevanja — i tada procjena stručnjaka ima smisla. Dobra strana je u tome što sagorijevanje nastaje postupno, pa se, prepoznato na vrijeme, može zaustaviti i preokrenuti prije nego pređe u ozbiljniji poremećaj. Ponekad je dovoljno [postaviti granice](asertivnaprava.php) i osmisliti stvaran oporavak; ponekad je potrebna i [stručna podrška](psihoterapija.php) da se razumije šta je do iscrpljenja dovelo i kako spriječiti da se ponovi. **Povezano na sajtu:** [Burnout ili izgaranje](burnout.php) · [Odlazak u roditeljsku penziju](odlazakuroditeljskupenziju.php) · [Depresija](depresija.php) **Povezano u Čitanci:** [Stres](stres.php) · [U zamci duge veze](dugeveze.php) · [Asertivna prava](asertivnaprava.php) Sagorijevanje (burnout) — kako ga prepoznati na vrijeme i razlikovati od depresije. DOBAR, Banja Luka.
Partnerski odnosi i životne krize
Životne prekretnice koje umiju uzdrmati ravnotežu: razvod ili razlaz, gubitak bliske osobe, dolazak djeteta, odlazak djece iz kuće, bolest, gubitak ili promjena posla, selidba, penzija.
Depresija kod muškaraca — zašto je često neprepoznata
Depresija se kod muškaraca dijagnostikuje dvostruko rjeđe nego kod žena. Ali to ne znači da je rjeđa — znači da se rjeđe prepoznaje. Muškarci su naučeni da ne pokazuju slabost, pa depresiju često nose drugačije: kroz razdražljivost, povlačenje, prekomjerni rad ili rizično ponašanje.
Komplikacije uz depresiju — kada bolest nije sama
Depresija rijetko dolazi sama. Često se isprepliće sa anksioznošću, srčanim oboljenjima, gojaznošću, dijabetesom i hroničnim bolovima. Kombinacija sa alkoholom je naročito opasna, a najozbiljnija komplikacija je suicid — više od 90% osoba koje izvrše samoubistvo imale su psihičku bolest.
Kako se dijagnostikuje depresija — šta možete očekivati
Jedna od najčešćih prepreka traženju pomoći je strah od nepoznatog. Šta će se desiti kad dođem kod psihijatra? Za razliku od dijabetesa, depresija se ne dijagnostikuje krvnom analizom — postavlja se na osnovu razgovora i procjene simptoma. Prvi pregled traje 45 minuta do sat vremena.
Depresija kod djece i mladih — kako je prepoznati
Depresija nije bolest odraslih. Najmanje 5% adolescenata pati od ovog poremećaja, a tokom pandemije COVID-19 stope su se udvostručile. Kod djece i adolescenata depresija često ne izgleda kao klasična tuga — javlja se kroz razdražljivost, fizičke tegobe i povlačenje.
