Briga o vlastitom mentalnom zdravlju smislen je i odgovoran process a nikako znak slabosti. Ipak, odluka da se prvi put obratimo često je teža od svega što slijedi i mnogi je odlažu mjesecima, čekajući da „prođe samo" ili da bude „dovoljno ozbiljno" i tako najčešće odmažu sebi.
Potražiti pomoć znači da ste prepoznali teret koji je postao prevelik da biste ga nosili sami i odlučili da o njemu progovorite s nekim ko može pomoći. Pomoć započinje kao razgovor: povjerljiv, pažljiv i bez žurbe.
O odlaganju i strahu od psihijatra pisali smo u tekstu [Zašto da čekate da bude gore](zastodacekatedabudegoreilistrahodpsihijatra.php).
Kako znati da je vrijeme
Teški dani, tuga, napetost i poneka neprospavana noć dio su svačijeg života i nerijetko prođu sami od sebe. Ono što upućuje na to da se vrijedi nekome javiti nije to da li nešto osjećate, nego koliko dugo to traje i koliko uzima energije i kvaliteta življenja.
Vrijedi se javiti ako tegoba traje nedjeljama, a ne više danima ili ako gubite zadovoljstvo u onome što vam je nekada prijalo ili ako počinje da ometa posao, odnose, koncentraciju, odmor ilia ko okolina primijeti promjenu prije vas samih ili ako se sve više oslanjate na privremena „rješenja"; tablete, alkohol, prekomjeran rad da biste izdržali dan.
Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači psihičku bolest ali kada se nekoliko njih zadržava i prepliće, to je dobar trenutak da o tome s nekim razgovarate, prije nego što teret naraste.
Ne morate čekati da bude „dovoljno teško" jer ranije javljanje gotovo uvijek znači kraći i lakši put ka rješenju. A ako se ispostavi da problem nije ništa ozbiljno, niste izgubili dolaskom nego dobijate na samopouzdanju da možete nastaviti sami.
Kod nas dolaze ljudi različtih godina i životnih priča, različitog imovinskog stanja i socijalne zaleđine, neki zbog sebe, neki zbog bliske osobe za koju brinu, neki samo da provjere je li ono što osjećaju razlog za zabrinutost. Nijedan od tih razloga nije „premalen" i ne morate znati kako da nazovete ono što vas muči; dovoljno je da ispričate svojim riječima. Ordinacija psihijatra je mirno i diskretno mjesto, gdje se o teškim temama govori bez osude i bez žurbe.
Kome se obratiti
tekst linkaPsihijatar, psiholog, psihoterapeut - razlike je lako ne razumjeti, a one se tiču toga na to šta ko može učiniti za Vas. Najkraće : psihijatar je ljekar i može, uz razgovor, predložiti i odgovarajuću terapiju lijekovima; psihoterapeut pomaže prvenstveno razgovorom za šta je posebno obučen dok psiholog poznaje više vještina u dijagnostici i savjetovanju u kraćim ciklusima. Ove razlike ne morate razlučiti unaprijed, možemo zajedno procijeniti šta vam je potrebno. Tekst koji smo ranije pisali može biti od pomoći [Ko je ko u brizi o mentalnom zdravlju
Najčešći razlozi javljanja
Razlozi se razlikuju, ali se i prepliću; anksioznost često remeti san, sagorijevanje zna prerastati u depresivnost, teški traumatski događaji ostavljaju trag u odnosima. Zato ih ne treba gledati kao odvojene pregrade ali oni s kojima nam se ljudi najčešće obraćaju.
Anksioznost i napadi panike Trajna napetost i briga koja ne jenjava, nemir i otežana koncentracija, a ponekad i nagli „napadi“ panike s ubrzanim radom srca i osjećajem gubitka kontrole. Anksioznost je dugotrajno stanje, panika nagli val; mogu biti povezani ali su različiti. [Saznajte više: Anksioznost →](anksioznost.php) · [Panični „napad" →](panicninapad.php)
Depresija Dugotrajna potištenost, gubitak volje i zanimanja, umor, poremećaji sna i osjećaj praznine. Depresija nije slabost karaktera; to je stanje koje se liječi, i koje kod svakog izgleda pomalo drugačije. [Saznajte više: Šta je depresija →](sta-je-depresija.php)
Nesanica Teško uspavljivanje, buđenje tokom noći ili prerano ujutru i neispavanost koja troši cijeli dan. San je čest pokazatelj da nešto dublje traži pažnju. [Saznajte više: Nesanica →](nesanica.php)
Stres i sagorijevanje Iscrpljenost koju ni odmor ne nadoknađuje, razdražljivost, cinizam i pad učinka i u onome što je nekada išlo lako. Sagorijevanje nastaje postupno i, prepoznato na vrijeme, može se zaustaviti. [Saznajte više: Sagorijevanje →](sagorijevanje.php)
Trauma i teški životni događaji Posljedice teškog iskustva koje se vraćaju kroz nametljiva sjećanja, snove, napetost ili izbjegavanje. Trag teškog iskustva ne mora ostati doživotno aktivan. [Saznajte više: Trauma i EMDR →](trauma-emdr.php)
Partnerski odnosi i životne krize Ponavljajuće svađe, udaljavanje, osjećaj zaglavljenosti ili prekretnice koje uzdrmaju ravnotežu. Kroz razgovor i sistemski rad zajedno tražimo izlaz. [Saznajte više: Odnosi i krize →](odnosi-i-krize.php)
Šta se dešava kad se odlučite
tekst linkaPrvi korak je jednostavniji nego što se čini; javite se porukom i dogovorite termin koji vam odgovara. Prvi susret u kojem, bez žurbe i bez osude, zajedno razumijemo oko čega se mučite i šta bi moglo biti od pomoći. Sve što kažete je povjerljivo, a ništa ne morate reći „kako treba". Česta briga je da će se odmah „prepisati tablete". Terapija se predlaže samo kada za njom postoji jasna potreba, i uvijek uz objašnjenje; za mnoge tegobe rješenje je u psihoterapijskom radu. Promjena rijetko dolazi odjednom. Ozbiljan rad na mentalnom zdravlju je proces koji je ponekad kratak, ponekad duži a ovaj razgovor je tek njegov početak. Tempo se dogovara s vama, korak po korak, ali od tog trenutka više ne koračate sami. Kako taj prvi susret teče u cjelini, opisali smo u tekstu [Prvi psihijatrijski pregled]
